Iskustvo sa master studija materijala na Fridrih Aleksandar univerzitetu u Erlangenu

NK-57-Iskustvo-sa-master-studija-materijala-na-Fridrih-Aleksandar-univerzitetu-u-Erlangenu
Početna Studije Iskustvo sa master studija materijala na Fridrih Aleksandar univerzitetu u Erlangenu

Nakon završenih osnovnih akademskih studija na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu, upisao sam master u Erlangenu 2017. godine. U ovom tekstu opisaću svoje iskustvo sa univerzitetom u dosadašnjih nešto više od pola godine, proceduru za prijavu za stipendiju i master program. Predstaviću ukratko svoj program, pisaću o razlikama između studija u Nemačkoj i Srbiji i o tome kakve se mogućnosti otvaraju nakon završenog mastera u Nemačkoj.

Iz Novog Sada do Erlangena

Tokom treće godine studija Inženjerstva materijala na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu počeo sam aktivno da se pripremam za master u Nemačkoj. Za Nemačku sam se odlučio jer

  1. nemački univerziteti su poznati po visokom kvalitetu, pogotovo u inženjerskim strukama,
  2. studije su besplatne i, pod
  3. to što pričam nemački me je opredelilo za nemačko govorno područje.

Odlučio sam se za Nemačku jer su tamo studije besplatne, njihovi univerziteti imaju dobru reputaciju i pričam nemački

Bez obzira na to što se solidno služim nemačkim, shvatio sam da mi je lakše da studiram na Engleskom, jer ipak dosta bolje znam taj jezik, pa sam preko interneta tražio master programe na Engleskom i pronašao sam oko dvadesetak njih širom Nemačke. Suzio sam izbor na 2-3 programa koji su mi se činili najboljim. Pored programa koji sam upisao, rezervne opcije su mi bile programi o naprednim materijalima u Darmštatu i Ulmu.

Bitni kriterijumi pri odabiru programa bili su mi zainteresovanost za predmete koje bih slušao, da se predmeti tiču oblasti naprednih materijala, da je program dobro organizovan i da je procedura konkurisanja jasna. Uz to, za savet sam pitao i svog profesora sa Tehnološkog fakulteta, kao i nekoliko starijih kolega iz Novog Sada.

Tokom jeseni 2016, paralelno sa traženjem programa, konkurisao sam i za nemačke stipendije DAAD i Bayhost. Kasnije, na proleće 2017. usledila je i aplikacija za master program. Dakle, dva potpuno odvojena konkursa – prvi za stipendiju, potom za master program. Konkurisao sam na Fridrih Aleksandar univerzitetitu Erlangen-Nirnberg tj. Friedrich-Alexander-Universität Erlangen-Nürnberg (FAU) za smer Advanced materials and processes (MAP) odnosno napredni materijali i procesi. Sam univerzitet je situiran pretežno u Erlangenu, dok se određeni fakulteti nalaze i u, znatno većem, Nirnbergu.

erlangen
Bašta dvorca Erlangen unutar kampusa Fridrih Aleksandar univerziteta. Izvor:  Shutterstock.com/Scirocco340

Otprilike dva meseca kasnije tj. u maju 2017. putem mejla mi je javljeno da sam primljen na program, a zatim i da sam dobio stipendiju. Pripreme za selidbu u Nemačku mogle su da krenu jer studije počinju već sredinom oktobra 2017. godine. U julu sam konkurisao za dom i nakon nekoliko nedelja dobio potvrdu da sam primljen. Zbog činjenice da imam stipendiju nemačke fondacije, proces za dobijanje studentske vize mi je bio znatno olakšan. Pre svega jer nisam morao da zakazujem i čekam termin, već sam uz potvrdu o stipendiji mogao odmah da podnesem dokumenta za vizu u konzulatu u Beogradu. Na izradu sam čekao oko dve nedelje.

Kvalitet programa kao glavni kriterijum pri odabiru univerziteta

Univerzitet Erlangen-Nirnberg je prema poslednjoj Šangajskoj listi vodećih svetskih univerziteta rangiran na 262. mestu, a po istoj listi spada i u 20 najboljih univerziteta Nemačke. Ipak,  glavni kriterijum pri odabiru univerziteta mi je bio kvalitet programa, a ne kako se rangira univerzitet. Uz preporuku profesora sa Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu i u razgovoru sa dvoje studenata iz Novog Sada koji su tada studirali u Erlangenu, uvideo sam da je MAP program zaista fantastičan, istovremeno i veoma zahtevan, ali da pruža mogućnosti za sticanje puno teorijskih i praktičnih znanja i veština. Nisam konkurisao ni na jedan drugi master program, jer sam dovoljno rano saznao da sam primljen na MAP i nije bilo potrebe konkurisati dalje.

Konkurs za program Advanced materials i processes, za non-EU studente, traje svake godine od januara do kraja marta i sastoji se od pismene aplikacije (CV, motivaciono…) i intervjua preko skajpa. Sam intervju bio je takođe veoma zahtevan i trajao je oko 25 minuta, a intervjuisalo me je dvoje profesora sa MAP-a. Pitanja su bila velikom većinom stručna, kako bi se oni uverili o tome kakvo je predznanje i interesovanje studenata koji su aplicirali, a od preko 500 aplikanata, 25 studenata je primljeno.

Pošto je sam program multidisciplinaran i objedinjuje inženjerstvo materijala i hemijsko inženjerstvo, stoga i studenti koji upisuju program dolaze iz različitih polja (“backgrounda”). Pravo da konkurišu imaju svi oni kojima se osnovne studije tiču nauke o materijalima, hemijskog- ili biohemijskog inženjerstva, fizike, hemije, i srodnih naučno-inženjerskih grana.

Jedna od prednosti MAP-a je što je deo Elitne mreže Bavarske odnosno Elitenetzwerk Bayern. Elitna mreže Bavarske je program Bavarskog ministarstva nauke i kulture koji vrši selekciju programa u Bavarskoj i elitne programe dotira sa dodatnim finansijama. Time, profesorima, doktorandima i studentima MAP-a stoji više finansijskih sredstva na raspolaganju za istraživanja nego njihovim kolegama u pokrajini.

📬 Zapratite Nemački kutak newsletter → i prvi saznajte o novim tekstovima, druženjima i okupljanjima i drugim novostima oko Nemačkog kutka.

Program MAP uključuje četiri usmerenja i praktičan rad

Sam program se sastoji od četiri usmerenja, od kojih studenti nakon prvog semestra biraju dva. Ta usmerenja su: 1) Nanomaterials, 2) Biomaterials, 3) Advanced processes i 4) Computational materials and process simulation.

Pored četiri smera, postoje tri grupe predmeta.Prvi grupa predmeta se zove Fundamentals koji se slušaju tokom prvog semestra. Svaki predmet iz ove grupe se tiče ili hemijskog inž. ili inž. materijala. Time studenti mogu da posećuju predavanja iz oblasti sa kojima se nisu intenzivno bavili na osnovnim studijma. Primera radi, ja sam pretežno imao predmete vezane za hemijsko inž. poput hemijske termodinamike i tehnologije čestica, dok su sa druge strane hemijski inženjeri slušali predmete poput strukture materijala i termodinamike čvrstog stanja.

Druga grupa predmeta su Basics tj. četiri predmeta kao osnove o svakom od gorenavedena četiri usmerenja. Ovi predmeti su deo prvog i drugog semestra. Na kraju, u drugom i trećem semestru postoje i predmeti koji se nazivaju Focals koji dublje zalaze u konkretno usmerenje za koje se student opredelio.

Osim teorijskih predmeta, u okviru studija postoji i praktičan rad. U prvom semestru je to bio lab work u okviru kog su se radili eksperimenti poput termičke obrade čelika, mehanička svojstva polimera, raspodela veličine čestica i slično. Rad u laboratoriji uključuje i pisanje izveštaja koji na uvid dobijaju supervizori koji su držali vežbe.

map advanced material and processes

Nakon drugog semestra na red dolaze projekti koje student radi pod nadzorom supervizora (najčešće doktoranda) i u kontaktu sa profesorom. Teme projekata se tiču tema na kojima profesori ili doktorandi aktuelno istražuju. Primera radi, aktulene teme su Numerical generation of regular cylinder structures as catalyst supports in heterogenous catalysis; The effect of reaction parameters on silver nanoparticle fabrication; Preparation and Characterisation of ZnO nanoparticles’ films for Dye Sensitized Solar Cells i druge. Za projekat je predviđeno ukupno 300 sati rada (sve zajedno rad u laboratoriji, čitanje literature, pisanje izveštaja), a od studenta se očekuje da istražuje datu problematiku, stekne teorijsko znanje o datoj temi, usavrši praktične veštine rada u laboratoriji i napiše izveštaj o tome šta je rađeno.

Pored stručnih predmeta, program čine i obavezni soft-skills seminari. Seminari se tiču poslovnih, socijalnih i naučnih veština koja svakako imaju veliki značaj za razvoj dalje karijere stoga mislim da je odlično što ću imati priliku da ih slušam u sklopu mastera.

Posle položenih svih ispita, odrađenih projekata i seminara, sledi praksa u minimalnom trajanju od tri meseca. Praksa se može raditi u kompanije ili na nekom od univerziteta. Iz razgovora sam starijim kolegama sam shvatio da je moguće uraditi praksu u velikim nemačkim kompanijama poput Siemens-a, Bosch-a, BASF-a i drugih, kao i da je praksa u kompaniji najčešće plaćena.

Na kraju sledi pisanje završnog naučnog rada odnosno master teze. Sve ukupno, MAP program nosi 150 ECTS poena i zvanično traje četiri semestra. Realnost je, ruku na srce, da je potrebno minimalno jedan semestar više da se sve završi, a dobro je što u Nemačkoj ne postoji društveni pritisak da se „završi u roku“.

🔍 Pronađite naše restorane, lekare, trgovine, automehaničare, prevodioce i advokate, poreske savetnike, udruženja, sportske i kulturne klubove = sve što nude Naši u Nemačkoj → nalazi se na Nemačkom kutku!

🏢 Naši u Berlinu
⚓️ Naši u Hamburgu
🍺 Naši u Minhenu
🏠 Naši u Nirnbergu i okolini
🌐 Online proizvodi i usluge

Tvoje mesto nije tu? Glasaj za tvoje mesto kako bismo ga što pre uključili na Nemački kutak!

Samo dva ispitna roka godišnje

Postoje zimski i letnji ispitni rok, a student ima pravo da izađe na ispit iz određenog predmeta jedanput u toku roka. Svaki ispit je dozvoljeno pasti jednom bez posledica. Ukoliko student drugi put padne isti ispit, onda biva izbačen sa programa i ne sme studirati takav smer nigde više u Nemačkoj. Postoji mogućnost pisanja molbe za treći pokušaj tzv. Härtefallantrag. Dobiti treću šansu je veoma teško i zahteva debelo opravdanje poput psihičkih problema, smrtnog slučaja u porodici i slično. Tako da je treća šansa zapravo sreća u nesreći.

Sami ispiti su u početku pismeni i traju od sat i po do dva sata, dok su kasnije isključivo usmeni. Ispiti su zahtevni i obimni, pa je potrebno ozibljno ih shvatiti i otpočetka semestra pripremati se za naredni ispitni rok. Ono što je potpuno drugačije u odnosu na studije u Srbiji je da ne postoje kolokvijumi (makar ne na mom smeru), pa se sve svodi na jedan dan, na jedan ispit.

Prednost je što su svi profesori u Erlangenu fantastični stručnjaci i pre svega, visoko motivisani za rad sa studentima

Profesori su vrhunski stručnjaci spremni da pomognu

Profesori su vrhunski stručnjaci u svojim oblastima, veoma motivisani, uvek spremni da saslušaju pitanje i odgovore na njega. Daju savet vezan za literaturu, način učenja i slično. Uvek su i dostupni pre ili posle predavanja, kao i putem emaila, za pitanja i nedoumice. Moj program je veoma mali, ukupno nas ima 25-oro, pa je verovatno i zbog toga lakše pristupiti profesoru i ostvariti kontakt, nego u slučaju smerova gde studira 100 ili 200 ljudi. Na primer, za potrebe konkursa za obnovu stipendije bile su mi potrebne dve preporuke profesora i bez ikakvih problema sam ih dobio, što pokazuje da su profesori na mom programu zaista spremni da pomognu studentima, bez obzira na to što i sami imaju pregršt obaveza. Inače, sami predavači su pretežno naravno Nemci, ali predaju i profesori iz ostalih zemalja širom sveta, koji naravno svi perfektno govore engleski jezik. Dok profesori drže predavanja, računarske vežbe nam uglavnom drže doktorandi.

kompjuterska-ucionica-fau-map
Jedna od računarskih učionica na Fridrih Aleksandar univerizetu. Izvor: gmp.ww.uni-erlangen.de

Studiranje na stranom jeziku je lakše nego što sam očekivao

Pre dolaska u Nemačku nisam bio potpuno siguran kako će izgledati studiranje na stranom jeziku. Iako imam položen C1 nivo engleskog,  nikada nisam bio duže od tri nedelje u državi engleskog govornog područja i generalno nisam imao priliku da često upotrebljavam engleski. Ipak, već posle nekoliko nedelja “ušao sam u štos” i što se tiče slušanja predavanja i što se tiče pisanja laboratorijskih izveštaja. Naravno navikao sam se i na čitanje knjiga na engleskom i spremanja ispita na ovom jeziku.

Studije u Erlangenu su obimnije i zahtevnije nego u Novom Sadu

Sama činjenica da ne studiram na maternjem jeziku otežava stvari, ali glavna razlika u odnosu na studije u Srbiji je što u Nemačkoj imam mnogo više predmeta po semestru i mnogo više obaveza. Konkretno, tokom 3 semestra koliko traju predavanja, postoji u proseku 8 predmeta po semestru, a na to idu i seminari, projekti, praktičan rad, a posle praksa i master rad. Osim u obimu, moram reći da postoji razliku i u načinu rada. U Nemačkoj se od studenta očekuje više samostalnosti. Primera radi, ne postoji jedna knjiga za dati predmet koja savršeno prati gradivo i koja je dovoljna za ispit, već profesor preporuči desetak knjiga. Na studentu je da, kao prvo, nabavi te knjige, a zatim i osmisli sistem učenja i pripreme ispita. Primera radi, ispit iz Interface engineering & particle technology spremao iz 5-6 različitih knjiga, pre toga naravno videvši koja lekcija je i na koji način obrađena u preporučenim knjigama. Činjenica da imam puno predmeta, ipak ne utiče na to da ima malo gradiva koje treba spremiti za ispit i da su ispiti laki. Naprotiv, zaista velika količina gradiva se pokrije tokom semestra, pritom zapravo ulazeći u suštinu problema određenih pojava i procesa, što daje zaista jednu dubinu u znanju.

Prijatna atmosfera na univerzitu uz odlične uslove za studiranje

Atmosfera na univerzitetu je prijatna, osoblje je uvek spremno da pomogne studentima. Primera radi, u biblioteci uvek možeš da zamoliš zaposlene za pomoć u pronalaženju knjige ili prilikom upotrebe kopir aparata – i lep je osećaj kada znaš da postoji neko ko će ti rado pomoći. U okviru univerziteta postoji i kancelarija namenjena stranim studentima u kojoj se mogu informisati o različtim temama poput samih studija, boravka u Nemačkoj i drugih. Uglavnom svi govore engleski, tako da je moguće snaći se i bez poznavanja nemačkog. Naravno da je uvek korisno znati i jezik domaćina, pa je znanje nemačkog velika prednost.

Inženjerski fakultet na kom ja studiram se nalazi na jugu Erlangena, izdvojen je od ostalih fakulteta koji se nalaze u ovom gradu, tako da imam kontakt jedino sa budućim inženjerima. Na mom smeru, nisam jedini stranac, pa ima nekoliko Evropljana (Nemačka, Grčka, Italija), pretežno Azijata (Tajvan, Indija…) i Amerikanaca (Meksiko, SAD, Bolivija…)

bogdan tomin studenti kolege
Bogdan Tomin i deo kolega sa MAP programa na Fridrih Aleksandar univerzitetu u Erlangenu

Uslovi za studiranje na univerzitetu su zaista odlični. Iskreno, ne mogu se ni na šta požaliti. Studenti od profesora dobijaju slajdove sa predavanja, što olakšava učenje. Univerzitetska biblioteka je izuzetno dobro opremljena i može se naći i mnogo knjiga na engleskom. Zajam knjiga se ne naplaćuje, a u sklopu biblioteke se nalazi i čitaonica sa odvojenim spratovima za grupno učenje, učenje uz dozvoljenu minimalnu buku i učenje u apsolutnoj tišini. Ja nisam provodio mnogo vremena u čitaonici, jer mi je dovoljno što imam mir u svojoj sobi i radije tu učim, ali su mi knjige iz biblioteke mnogo pomogle u pripremi ispita – knjige koje inače koštaju zaista mnogo novca.

fau-map-citaonica-sporedna
Deo biblioteke i čitaonice za učenje u apsolutnoj tišini na Fridrih Aleksandar univerzitetu. Izvor: Alex I

Studenti MAP programa imaju sjajnu perspektivu

Oko 60%  studenata MAP-a nastavlja usavršavanje kroz doktorske studije, što kasnije ostavlja mogućnost za akademsku karijeru, a postoji mogućnost odlaska u industriju; MAP studenti su veoma traženi od strane različitih kompanija koje posluju u oblastima vezanim za materijale i hemijske procese, kao npr. automobilska industrija, nafta i gas, tehnologija hrane, farmaceutski sektor, energetika, itd.

Nakon završenih studija, moguće je zatražiti vizu za traženje posla u trajanju od 18 meseci, što po meni ostavlja dovoljno vremena za nalaženje odgovarajućeg radnog mesta. Postoji mogućnost zaposlenja i tokom studija, naravno, uz određena ograničenja za nas koji nismo iz EU. Ipak, da moram da priznam da ne razmišljam još uvek o tome, s obzirom na to koliko obaveza nosi samo studiranje na MAP programu, a i zbog činjenice da primam stipendiju koja mi je sasvim dovoljna za pristojan boravak u Nemačkoj.

Mnogobrojne razlike u odnosnu na Srbiju

U poređenju studija u Nemačkoj sa onim u Srbiji, vidim mnogobroje razlike. Glavna razlika, za sada, je u načinu predavanja i organizaciji i pripremi za ispit. Prednost je što su svi profesori u Erlangenu fantastični stručnjaci i pre svega, visoko motivisani za rad sa studentima (što ruku na srce nije uvek bio slučaj u Srbiji). To se vidi u načinu na koji drže predavanja, često postavljajući pitanja koja navode nas studente na razmišljanje. Takođe, uvek spremni da saslušaju svako pitanje i pojasne svaku nedoumicu. Mislim da sam sa Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu poneo više nego dobru osnovu i da sam apsolutno na nivou studenata iz ostalih krajeva sveta (naravno svako ima oblasti u kojima se bolje ili lošije snalazi). Smatram i da sam napravio pravi korak da odem u inostranstvo baš na master.

Pruža mi se mogućnost da naučim zaista mnogo, kako na stručnom polju, tako i na polju poslovanja, emocionalne inteligencije… Sama činjenica da mi master u Erlangenu traje dve i po godine, samo za sebe pokazuje da ću naučiti više nego što bih naučio za godinu dana na masteru u Srbiji. Takođe, okruženje je jedan od bitnih faktora koji može dodatno da motiviše i olakšava dostizanje ličnih ciljeva, a okruženjem u kom studiram sam takođe veoma zadovoljan. Počevši od odličnih uslova za život, preko uslova na univerzitetu o kojima sam govorio, pa do činjenice da se nalazim u grupi od 25-oro sjajnih studenata, u okviru koje jedni drugima pomažemo i delimo iskustva. Takve stvari znače i daju snagu u situaciji kada se promeni sredina zarad studija u stranoj zemlji i kada se krene neutabanim putem punim izazova, ali putem na koji gledam kao privilegiju.S druge strane, ne mogu da kažem da je u Nemačkoj sve idealno i da nema stvari koje su u Srbiji bolje. Naravno, najviše mi nedostaju ljudi u Srbiji, a generalno i način života. Mislim da su Srbi znatno opušteniji, prisniji, veseliji, barem koliko sam do sada imao priliku da spoznam situaciju.

Nadam se da sam uspešno preneo svoje utiske na pravi način i da ste uspeli da uvidite da je uz veliku želju i odlučnost moguće otići na studije u inostranstvo. Mislim da je generalno osnovno akademsko obrazovanje u Srbiji na zadovoljavajućem nivou i da ne treba da postoji strah da li će to znanje biti dovoljno za nastavak studija u Nemačkoj. Takođe, nakon određenog vremena privikavanja, život u stranoj zemlji i učenje na stranom jeziku bivaju sve jednostavniji, a prednosti i perspektive koje su otvaraju su velike i treba ih iskoristiti. U svakom slučaju, bilo da želite da živite u Srbiji ili van nje, studije u inostranstvu su jedna velika avantura i iskustvo koje treba iskusiti, a doneće vam i puno znanja kojim ćete biti u mogućnosti da doprinesete razvoju svoje zemlje, ili bilo koje druge u kojoj izaberete da živite.

📬 Zapratite Nemački kutak newsletter → i prvi saznajte o novim tekstovima, druženjima i okupljanjima i drugim novostima oko Nemačkog kutka.

Podeli tekst na društvenim mrežama

Pronađite naše restorane, lekare, trgovine, automehaničare, prevodioce, advokate i poreske savetnike, sportske klubove i kulturna udruženja u Vašem mestu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Slični tekstovi

📬 Prijavite se za besplatni newsletter

Novi tekstovi. Nova druženja i okupljanja. Nove zajednice. Na newsletter-u Nemačkog kutka.

Pronađite naše restorane, lekare, trgovine, automehaničare, prevodioce, advokate i poreske savetnike, sportske klubove i kulturna udruženja u Vašem mestu.