“NOVI ZAKON UKIDA VIZU ZA NEMAČKU OD MARTA 2020: OTKRIVAMO KO MOŽE BRŽE DO VIZE“

Novi zakon Nemacka
Početna Papiri “NOVI ZAKON UKIDA VIZU ZA NEMAČKU OD MARTA 2020: OTKRIVAMO KO MOŽE BRŽE DO VIZE“

Ovakav i slični senzacionalni naslovi koji „otkrivaju istinu“  kako se novim zakonom o zapošljavanju ukidaju vize za Nemačku, da može brže do vize, kako viza može da se izvadi u Nemačkoj, kako postoje posebne stvari za građane Bosne i Hercegovine, Srbije i ostalih država bivše Jugoslavije, da može bez vize da se dođe radi posla u Nemačku, da je zapošljavanje pojednostavljeno i slično nisu ništa drugo no fake-news i clickbaits – baš kao i ovaj naš naslov. Nikad nije bilo namere da se ukidaju vize. Dezinformacije su bile tolikog obima da ni osnovna stvar nije preneta tačno. Novi zakon nema veze sa zapošljavanjem. Dezinformacije o zakonu o zapošljavanju su se toliko jako proširile da smo prvi deo ovog teksta morali tako da nazovemo zakon o zapošljavanju inače bi ljudi teško povezali da se radi o istoj temi. U ovom tekstu sažimamo najbitnije promene, koga pogađa novi zakon i šta je specijalno za građane država bivše Jugoslavije.

Zakon o useljavanju stručne radne snage – Fachkräfteeinwanderungsgesetz

Novi zakon se zove Fachkräfsteeinwanderungsgesetz [Fah-krefte-ajn-vanderungs-gesets] što u prevodu znači Zakon o useljavanju stručne radne snage ili Zakon o imigraciji stručne radne snage i odnosi se na ljude iz non-EU država. Ovim zakonom se reformiše zakon iz 2005. godine i menjaju se uslovi za različite vrste viza i kao i za različite vrste boravišnih i radnih dozvola. Ukoliko niste imali prilike da se upoznate sa razlikom između vize i boravišne dozvole, toplo preporučujemo da prvo pročitate taj tekst jer je razumevanje razlike ova dva dokumenta krucijalno.

Novim zakonom se ne definiše zapošljavanje. O zapošljavanju, kao i do sada, odlučuje poslodavac. Poslodavac odlučuje da li će nekog zaposliti na osnovu mnogih faktora poput potrebi i hitnosti novih radnika, kvalifikacijama i očekivanjima kandidata, pregovaračkim sposobnostima i dostupnosti kandidata, i mnogih drugih.

📬 Zapratite Nemački kutak newsletter → i prvi saznajte o novim tekstovima, druženjima i okupljanjima i drugim novostima oko Nemačkog kutka.

Uticaj ambasade i konzularnog odeljenja je minimalan

Ambasada i konzularna odeljenja ne odlučuju o zapošljavanju. Uticaj ambasade i konzularnog odeljenja je minimalan. O vizi i o boravišnoj dozvoli se odlučuje u Nemačkoj. Na odluku izdavanje vize i boravišne dozvole radi posla u Nemačkoj utiče imigraciona kancelarija/kancelarije za strance odnosno Ausländerbehörde (ABH) mesta u kome konkurišete u konsultaciji sa Saveznom agencijom za rad odnosno Bundesagentur für Arbeit. Primera radi, ukoliko je poslodavac u Minhenu, onda odlučuje ABH iz Minhena. Ukoliko je poslodavac u Hamburgu, onda odlučuje ABH iz Hamburga.

Dva najbitnija dokumenta su 1) ugovor o radu ili ugovor o zaposlenju koji izdaje poslodavac i 2) vaše obrazovanje. U nekim slučajevima za obrazovanje se može i zažmuriti na jedno oko ukoliko je ugovor odličan. Pošto kancelarija za strance (ABH) nije kvalifikovana da procenjuje kvalitet ugovora, ABH šalje ugovor na procenu kod Bundesagentur für Arbeit odnosno kod Savezne agencije za rad. Oni procenjuju da li je ugovor zadovoljavajući, o kakvom je poslu reč, da li se radi o deficitiranom zanimaju i slično.

Službenik u ABH koji obrađuje vaš slučaj može da preskoči procenu Savezne agencije za rad ukoliko je „očigledno” da je ugovor odličan. Primera radi, veoma visoka plata, „očigledno“ se radi o visokokvalifikovanom deficitiranom zanimanju i slično. Da li je „očigledno“ zavisi od samog službenika koji obrađuje vaš slučaj. Ukoliko službenik nije siguran u verodostojnost ugovora i ne želi da preuzme odgovornost (jer ako nešto krene po zlu i ugovor ne ispunjava uslove, on će odgovarati), proslediće ugovor na proveru Saveznoj agenciji za rad.

Ukoliko ABH sa ili bez konsultacije sa Saveznom agencijom za rad odobri vizu, javiće to ambasadi pa će vas oni posle pozvati na viziranje. Ukoliko odluče drugačije, nećete dobiti vizu. Time što mogu da ne odobre vizu, time mogu da utiču na zapošljavanje. Ukoliko želi, poslodavac može da poboljša uslove u ugovoru i time utiče na ABH da vam ipak odobri vizu osim ako vas nisu odbili iz nekih drugih razloga (npr. nelegalne stvari poput falsifikovanih dokumenta) što je retko slučaj.

Ovo ništa nije novo. Ovako je bilo i pre novog zakona. Ono što je novo su slučajevi kada ABH ne mora da se konsaltuje sa Saveznom agencijom za rad odnosno Bundesagentur für Arbeit. O tome malo kasnije u tekstu.

Posebnosti za građane država bivše Jugoslavije

Nijedan deo novog zakona se ne odnosi specijalno ni na jednu državu. Iz toga razloga nema ništa posebno za građane država bivše Jugoslavije. Niko neće na osnovnu svog državljanstva „brže i lakše“ do vize i posla u Nemačkoj. Kako državljani iz država bivše Jugoslavije, tako i građani preostalih non-EU država.

🔍 Pronađite naše restorane, lekare, trgovine, automehaničare, prevodioce i advokate, poreske savetnike, udruženja, sportske i kulturne klubove = sve što nude Naši u Nemačkoj → nalazi se na Nemačkom kutku!

🏢 Naši u Berlinu
⚓️ Naši u Hamburgu
🍺 Naši u Minhenu
🏠 Naši u Nirnbergu i okolini
🌐 Online proizvodi i usluge

Tvoje mesto nije tu? Glasaj za tvoje mesto kako bismo ga što pre uključili na Nemački kutak!

Najveća promena je redefinisanje kvalifikovane radne snage

Do novog zakona definicija kvalifikovane radne snage nije bila dovoljno precizno definisana. Ono što je bilo sigurno je da su visokokvalifikovani odnosno ljudi sa univerzitetskom diplomom tj. Hochschulabsolventen smatrani kvalifikovanom radnom snagom. Za sve ostale, zavisilo je od slučaja do slučaja.

Novim zakonom se to menja pa se u kvalifikovani snagu ubrajaju i ljudi bez univerzitetske diplome koji imaju srednju stručnu spremu koja je u Nemačkoj ekvivalentna diplomi nakon završetka Ausbildung-u odnosno Qualifizierter Berufsausbildung. Ausbildung je strukovno školovanje koju pohađaju ljudi koji ne idu na univerzitet. Na kraju uspešne obuke, ljudi dobijaju zvanje jedne profesije odnosno Qualifizierter Berufsausbildung. Primera radi, strukovno školovanje za automehaničara. Strukovno školovanje za programera. Strukovno školovanje za stomatološku sestru. Dakle, novim zakonom u kvalifikovane radnike se ubrajaju Hochschulabsolventen i Beschäftigte mit qualifizierter Berufsausbildung.

Takođe, kod nekih zanimanja moći će bez diplome ukoliko možete da dokažete više od 5 godina radnog iskustva za dati posao. Primera radi, programer bez diplome za dovoljnim radnim iskustvom (koje može da dokaže) biće smatran kvalifikovanom radnom snagom.

Iz ove redefenicije kvalifikovane radne snage potiče najviše promena. Zbog toga novi zakon najviše pogađa ljude za srednjom stručnom spremom. Za akademce se skoro ništa nije promenilo. Za akademce postoji još od 2012. godine „lakši i brži put“ odnosno Plava karta.

Brže do priznavanja diplome ili ipak ne

U moru dezinformacija se prenosilo da će se sa novim zakonom brže priznavati diplome. Nažalost, ni ovo se ne može reći tako paušalno.

Treba razlikovati između tri kategorije diploma odnosno tri kategorije profesija. Prva, visokokvalifikovane profesije koje znače univerzitetske diplome. Drugo, sve ostale profesije. Treće, profesije za koje država izdaje „licencu za rad“ odnosno reglementierter Beruf. Primera radi, radi farmaceuti, medicinski tehničari, lekari, pravnici i drugi.

Kod univerzitetskih diploma se ništa ne menja. Neće biti ni brže, ni sporije. Za visokokvalifikovane diplome postoji Anabin baza podataka u kojoj možete online da vidite da li je vaša diploma „priznata“ odnosno da li je ekvivalentna diplomi sa nemačkih univerziteta. Ukoliko jeste, znači da ste visokokvalifikovani. Kao i ranije, sve što vam je potrebno po pitanju „priznavanje diplome“ je odštampana stranica sa Anabina za vašu diplomu.

U ovom tekstu možete videti kako se koristi Anabin na primeru diplome srednje škole, a isti su koraci za proveru univerzitetske diplome. Međutim, tu se provera diploma srednje škole u smislu da li sa tom diplomom postoji prohodnost ka studiranju u Nemačkoj. Tu ne možete da proverite da li vaša diploma iz srednje škole ima težinu Ausbildung-a odnosno stručnog školovanja.

Kod profesija za koje je potrebna „licenca za rad“ od strane države se takođe ne menja ništa. Kod njih je potrebna i dalje zasebna nostrifikacija diplome što zapravo znači dobijanje „licence za vašu profesiju“. Tu je i dalje sve individualno, zavisi od slučaja do slučaja i nije uniformno za sve pokrajine u Nemačkoj.

Ono što se menja je „priznavanje diplome“ iz preostale kategorije odnosno neunivezerzitestke diplome i profesije za koje ne treba „licenca za rad“. Primera radi, diploma za kuvara. Ovde dolazi do promene. Da bi mogli da provere ko je kvalifikovani radnik, zakon predviđa inicijativu, ali ne i obavezu, „lakšeg i bržeg poređenja diploma“ odnosno utvrđivanja da li je neko kvalifikovani radnik tj. Anerkennung der Berufsqualifikation. Do sada je taj proces bio nestandardizovan i zavisio je ne samo od pokrajine do pokrajine, već i od mesta do mesta. Cilj je da se to standardizuje kao za visokokvalifikovane diplome stvaranjem centralne institucije za to. Želja je da proces od predaje zahteva za verifikovane diplome tačnije utvrđivanje da li ste kvalifikovani radnik traje do tri meseca. Da li je stvarno onda nešto brže ako je želja, ne i obaveza, da traje do tri meseca?

Brže do vize ili ipak ne

Novi zakon predviđa inicijativu, ali ne i obavezu, bržeg procesa obrađivanje viza. Stvar je u tome da u većini slučajeva to nije ni bio problem. Do vize se dolazi u tri koraka:

  1. Konkurisanje za termin za predaju zahteva za vizu. Nakon toga se čeka na dobijanje termina. Koliko dugo se čeka zavisi od vrste vize, vremena i konzulata u kome se konkuriše. Npr. ukoliko konkurišete u Australiji, dobićete termin manje više sutra jer tamo nema puno ljudi koji su konkurisali za termin. Ukoliko konkurišete u Beogradu/Sarejevu, termin ne može biti sutra jer ima još mnogo ljudi koji su konkurisali.
  1. Sam termin i predaja zahteva za vizu. Ukoliko ste predali svu traženu dokumentaciju, onda se ona prosleđuje odgovarajućoj kancelariji za strance tj. ABH i time počinje proces koji smo objasnili nešto ranije u tekstu.
  2. ABH obrađuje vaš zahtev i javlja da li je viza odobrena ili ne. Koliko dugo treba kancelariji za strance da odluči zavisi od same kancelarije i njihovog opterećenja. Ukoliko je to Berlin, verovatno će im trebati više vremena jer imaju mnogo više zahteva nego neki ABH u nekom manjem mestu.

Samo treći korak je obrađivanje zahteva za vizu. Novi zakon ima inicijativu da taj korak ubrza sa sadašnjih 9 nedelja na 4 nedelje. No, retko kad je taj korak trajao dugo. Iako se taj korak ubrza, to ne znači da će prvi korak odnosno čekanje na termin biti kraće. Čekanje na termine može da se skrati ukoliko manje ljudi konkuriše za isti ili ukoliko se poveća broj zaposlenih u konzulatu. Po našim saznanjima, nije predviđen budžet za zapošljavnje novih ljudi po konzulatima i konzularnim odeljenima ambasade.

Treba još napomenuti da pored gore pomenutih faktora, sama vrsta viza isto utiče koliko se čeka na termin. Primera radi, nepisano pravilo je da se manja čeka na termin za vizu ukoliko ste visokokvalifikovani. Novi zakon će indirektno imati uticaj na reprioritizaciju na listi čekanja za termin. Pored visokokvalifikovanih, pomeranje ka vrhu liste čekanja biće i kvalifikovani radnici za koje se već zna da je njihovo obrazovanje ekvivalento Ausbildingu-u. Na Nemačkom ovo je sažeto u dve reči – beschleunigtes Fachkräfteverfahren.

Vredno je napomenuti i da postoje grupe ljudi koji ne moraju da zakazuju termin za predaju zahteva za vizu. Primera radi, dobitnici priznatih evropskih i nemačkih stipendista. Njihovi zahtevi se obrađuju „po ubrzanom postupku“ što zapravo znači da veliki deo provere otpada jer se Nemačka tu oslanja na proveru koju je izvršio davalac stipendije.

Kako visokokvalifikovani i kvalifikovani radnici imaju prioritet pri dodeli termina za predaju zahteva za vizu, isto tako imaju prioritet kod ABH pri obradi zahteva za vizu. Ovo možda deluje da nije fer, ali je u skladu sa proklamovanom strategijom Nemačke vlade za privlačenje inostranih kvalifikovanih radnika. O toj strategiji smo pisali u prvom delu teksta.

Ljudi bez univerzitetske diplome mogu da konkurišu za vizu za traženje posla

Najuočljivija razlika je da sada i ljudi bez univerzitetske diplome mogu da konkurišu za vizu za traženje posla. Zapravo, kvalifikovani radnici mogu da konkuriši za ovu vizu, a pošto novi zakon redefiniše šta znači su kvalifikovani radnici, otvaraju se vrata i drugima da konkurišu za ovu vizu. Ne mogu svi da konkurišu kako se moglo pročitati u moru lažnih vesti, već samo kvalifikovani radnici. To znači da vaša diploma mora da bude „priznata“.

Za ljude sa univerzitetskom diplomom se ništa ne menja. Oni su mogli i ranije da konkurišu za ovu vizu.

Suspenduje se lista deficitarnih zanimanja osim za visokokvalifikovane poslove

Ukoliko nemate univerzitetsku diplomu, a želeli bi da se preselite u Nemačku radi posla, pored radnog ugovora i ostale dokumentacije, bilo je potrebno da vaše zanimanje bude na listi deficitarnih zanimanja. Primera radi, ako ste hteli da dođete da radite kao kuvar, a posao kuvara nije bio na listi deficitarnih zanimanja, bilo je malo verovatno da će vam viza biti odobrena. Sa novim zakonom to više nije bitno. Bitno je da imate dobar radni ugovor i da je vaša diploma za kuvara priznata u Nemačkoj.

Prenosilo se da se lista deficitarnih zanimanja ukida. Ukida je preošta reč jer lista može da se ponovo uvede bez bilo kakvih pravnih procesa (kao npr. uvođenje novog zakona). Po nama bi reč suspenduje bila preciznija. Ukoliko ćemo u „sitna crevca“, zapravo se ni ne suspenduje, već otpada jer ne postoji za kvalifikovane radnike, a novim zakonom je redefinisano ko su kvalifikovani radnici.

Za visokokvalifikovane i dalje postoji lista deficitarnih zanimanja. Međutim, ukoliko imate univerzitetsku diplomu i ne spadate u grupu deficitarnih zanimanja, to ne znači da ne možete da dobijete vizu. To znači da ukoliko konkurišete za Plavu kartu, da ne možete da imate manju platu od minimalne. Bar ne previše manju. Više o tome u tekstu o Plavoj karti.

Suspenduje se prednost pri zapošljavanju nemačkih i EU građana

Pri zapošljavalju kvalifikone snage suspenduje se prednost pri zapošljavanju koju imaju državljani Nemačke ili neke druge zemlje EU. Primera radi, ukoliko ste kuvar, poslodavac ne mora da dokazuje da nije mogao da nađe kuvara određeni period pa zato zapošljava kuvara iz inostranstva. Isto tako, ABH ne mora da šalje ugovor Saveznoj agenciji za rad da ona proveri sa Biroima za zapošljavanje da li može da nađe za tog poslodavca radnika koji je državljanin Nemačke ili neke EU države tzv. Vorrangprüfung.

Ukoliko ste visokvalifikovana radna snaga odnosno imate univerzietsku diplomu, ovo pravilo nije ni postojalo. Primera radi, ukoliko ste mašinski inženjer, ništa se ne menja novim zakonom.

Kao i kod liste deficitarnih zanimanja, tako se i Vorrangprüfung ne ukida, već suspenduje. Ukoliko institucije budu želele opet da ga uvedu, mogu to da urade bez ikakvih pravnih procesa. Kao i kod liste deficitarnih zanimanja: Ukoliko ćemo u „sitna crevca“, zapravo se ni ne suspenduje, već otpada jer ne postoji za kvalifikovane radnike, a novim zakonom je redefinisano ko su kvalifikovani radnici.

📬 Zapratite Nemački kutak newsletter → i prvi saznajte o novim tekstovima, druženjima i okupljanjima i drugim novostima oko Nemačkog kutka.

Ostale novine koje niste čuli

Ovo su bile novine koje najviše utiču na ljude koji žele da dođu u Nemačku radi posla. Međutim, zakon se bavi dosta i promenjenim uslovima za dobijanje boravišne dozvole i radne dozvole. O tome više možda u nekom drugom tekstu.

Novina je i da poslodavci mogu da sklope određenju vrstu ugovora sa ABH i na osnovu njega urgiraju na bržu obradu vize. Međutim, nije još poznato koji su to poslodavci i kakvi su to ugovori što izaziva jaku kritiku među imigracionim advokatima. Za mlađe od 26. godina, novi zakon predviđa i vizu za traženje “obrazovnog mesta” odnosno studija ili stručnog školovanja (Ausbildung) i omogućava onima koji su u domovini kvalifikovani za studiranje da je dobiju. Ovo nisu jedine novine sa novim zakonom, ima ih još, ali one pogađaju ljude koji su već u Nemačkoj. Kritika stručne javnosti je da novi zakon ne menja puno i da bi Nemačka trebalo da se ugleda na kanadske imigracione propise i zakone, dok Nemačka vlada odbija kritiku navodeći da je zabluda da će kanadski model ubrzati i olakšati ostvarivanje nemačkih interesa deklamovanih u strategiji.

Da sumiramo ključne stvari. Za ljude sa univerzitetskom diplomom se ništa ne menja. Za njih već postoji Plava karta. Novi zakon redefiniše šta su kvalifikovani radnici iz čega proizilaze najveće promene: omogućavanje konkurisanje za vizu za traženje posla, konkurisanje za vizu sa radnim ugovorom i priznatom diplomom bez provere u Nemačkoj da li državljanin Nemačke ili EU može da zauzme to radno mesto i bez provere da li je to zanimanje na listi deficitiranih zanimanja. Na kraju, predviđa se inicijativa za “lakše priznavanje” neuniverzitetskih diploma za profesije od koje ne treba „licenca za rad“ od države.

Podeli tekst na društvenim mrežama

Pronađite naše restorane, lekare, trgovine, automehaničare, prevodioce, advokate i poreske savetnike, sportske klubove i kulturna udruženja u Vašem mestu.

32 Responses

  1. Zdravo, Filipe.

    U vezi ovog Zakona se na više mesta u tekstu pominje kako se za nas sa fakultetskim diplomama ništa ne menja. Međutim skoro sam na sajtu “Make it in Germany” pročitao da je jedna od promena i ta što će osobe sa akademskim obrazovanjem moći da rade poslove za koje nije potreba diploma fakulteta, ali taj neakademski posao mora biti srodan/sličan zanimanju za koji su stekli diplomu. To bi bilo veliko olakšanje za nas iz društvenih nauka koji ne ispunjavamo uslove za Plavu kartu. Možeš li da pogledaš, treći pasus pod “Fachkräfte”.

    https://www.make-it-in-germany.com/de/visum/arten/arbeiten/fachkraefteeinwanderungsgesetz/

    1. Zdravo Dejane,
      osobe sa akademskim obrazovanjem mogu i sada da rade poslove za koje nije potrebna univerzitetska diploma. Koji posao mozes da radis sa svojom diplomom ne odlucuje drzava (osim za profesije definisane zakonom tzv. reglementierte Berufe i poslove u javnom sektoru) vec trziste i poslodavci na njemu.

      Ti sa diplomom drustvenih nauka mozes da radis sta god zelis da radis ukoliko nadjes poslodavca. Mozes da radis u prodaji, planiranju proizvodnje, sofverskom razvoju, administarciji, finansijama, ljudskim resursima, na kopanju kanala, gradjevini, na kasi u supermarketu, prodavac u butiku i mnogim drugim mestima ukoliko nadjes poslodavca koji ce ti dati posao. Isto tako mozes da radis iste te poslove bez ikakve diplome ukoliko nadjes poslodavca koji ce da te zaposli.

      Ne postoji tabela koja kaze ukoliko imas x diplomu, onda smes da radis y i z. Poslodavac ne zaposljava na osnovu diplome, vec na osnovu procene da li ce kandidat moci uspesno da radi posao. Diploma je samo jedan od faktora koji poslodavac moze da uzme u obzir pri svojoj proceni.

      Ukoliko imas univerzitetsku diplomu, ne znaci da moras da ides ka Plavoj karti. PK je najbolja, ali ne i jedina opcija.

      Jedna od briga Nemacke je da joj ne dodju nekvalifikovani stranci koji ce “iskoriscavati” nemacki socijalni sistem. Primera radi, osoba ostane bez posla i posto nema potrebne kvalifikacije, neci moci lako da nadje drugi posao i verovatno ce postati “opterecenje” za socijalni sistem. Zbog toga ABH zeli da proveri da li se zaista radi o poslu koji zahteva kvalifikacije i da li se zaista radi o kvalifikovanoj osobi – jer ako ostane bez posla – nece imati poteskoce da pronadje kvalifikovan posao kod drugog poslodavca. Ukoliko se radi o poslu za koji poslodavac kaze da je dovoljno strucno skolovanje (Ausbildung), a ti imas univerzitetsko skolovanje iz (srodne) profesije, onda si kvalifikovan bez previse provera. Preciznije, prekvalifikovan. Ono sto je “novo” je da to sad eksplicitno pise i da ako birokrata u ABH zeli da pravi problem zbog toga, vise ne moze. Medjutim, to je tako funkcionisalno i ranije jer ABH nema za cilj da pravi problem. Formalno se promenilo, sustinski je ostalo isto.

      Srecno i pozdrav,
      FSP

  2. Pozdrav Filipe,

    Pomenuo si u tekstu da se odredjene promene odnose ne ljude koji su vec u Nemackoj. Mozes li prokomentarisati to ili podeliti neke linkove gde je ovaj deo obrazlozen.

    Aleksandar

  3. Pozdrav, negde pise da diploma mora biti verifikovana u Nemackoj prije predaje zahteva u ambasadi, sto bi znacilo prvo poslati dokumente za Anerkennung pa tek onda podneti zahtev za termin u ambasadi, u slucaju da je diploma priznata. Negde pak pise da je dovoljno samo isprintati dokaz sa Anabin sajta da je ustanova tj diploma priznata u Nemackoj. Sad sta je tacno?

    1. Gorane,
      zamolicu vas da opet procitate pasus “Brže do priznavanja diplome ili ipak ne”.

      Veliki pozdrav,
      FSP

  4. Cao Filipe,
    jedno pitanje: zivim u Beogradu, planiram da idem u Nemacku da radim, e sad imam diplomu sa master studija koja je priznata, naravno preveo sam je na Nemacki jezik, imam seerifikat B2 koji je takodje priznat i preveden, sto se tice boravka u Nemackoj to mi je obezbedjeno, imam posao koji mi je obezbedjen. E sad glavno:da li ja direktno mogu da odem bez vize za Nemacku pa da mi oni tamo srede papire ili ipak moram kod nas u Nemacku ambasadu da sredjujem papire?
    Unapred hvala na odgovoru.
    Puno pozdrava.

  5. Poštovani,imam jedno pitanje.Kako ljudi sa preko 45 godina mogu da odu u Nemačku?Sad je to otežano.Ja kao medicinska sestra koja ima 46 godina i 25 godina staža u Srbiji,položen B2 i nostrifikacioni ispit sada je problem.Meni poslodavac nijedan ne može da ponudi ugovor sa 3700 eura bruto plate.U ambasadi su rekli da donesem iz PIO fonda potvrdu.Da li znate šta konkretno?Hvala Vam

  6. Zdravo Filipe,
    moj suprug je dobio ugovor od poslodavca i diploma mu je u procesu nostrifikacije.Inače menatroničar je po zanimanju.Da li je tačno da mu treba prilikom predavanja dokumenata u ambasadi i sertifikat A2 nivoa nemačkog jezika?
    Jelisaveta.Hvala ti puno u napred…..

    1. Zdravo Jelisaveta,

      to zavisi od vize za koju zeli da konkurise. Najaktuelnije informacije moze da nadje na stranici ambasade gde su opisani uslovi za svaki vizu ponaosob.

      Veliki pozdrav,
      FSP

  7. Zdravo Filipe..
    Sve pohvale za tekstove i podeljena iskustva..
    Jedno pitanje:Imam vizu za Ausbildung kao Restaurantfachfrau.Da li je moguc prelazak na radnu vizu a da se pritom ne vracam za Srbiju i ponovo podnosim zahtev u Beogradu?
    Unapred hvala.
    Pozdrav.
    BILJANA

  8. Pozdrav Filipe,

    Zahvaljujem se u svoje i u ime svih drugih na odgovorima.

    Ja bih se nadovezao na zaposlenje Visokokvalifikovanih osoba.
    Imam diplomu inzenjera na nivou Bechelor.
    Izvrsio sam ekvivalenciju u Bonn-u, diploma mi je u potpunosti priznata.
    Imam potpisan ugovor sa poslodavce na 3000 eura bruto pro Monat.
    I posto ne ispunjavam uslov za Plavu Kartu ja hocu da apliciram za Visum zum Arbeiten für Fachkräfte

    Da li treba imati i sertifikat Nemackg jezika za tu vrstu Vize?

    Na sajtu ambasade nista ne pise a i na sajtu Make it in Germany nigde nisam video da se zahteva?
    A imam informaciju od jednog advokata koji mi je rekao da treba imati sertifikat A2?

    Sad da li mozda nesto znas na tu temu.

    Unapred hvala na odgovoru.

    Miroslav

    1. Zdravo Miroslave,
      hvala na komentaru.

      Nazalost nisam upoznat. Ukoliko sama ambasada to nije navela kao uslov, onda bih rekao da ne treba. Pritom bih istampao tu stranicu ambasade i poneo sa sobom na termin. Mozes pogledati i na stranicama drugih ambasada da li ima vise informacija.

      Srecno i pozdrav,
      FSP

  9. Postovani Filipe,
    Kao prvo hocu da vam se zahvalim na svim tekstovima koji su bili vise nego korisni. A kao drugo imam jedno pitanje,naime zaposlen sam u jednoj firmi u nemackoj,gde sam na probnom radu od 3 meseca,sad me interesuje da li imam pravo na godisnji odmor nakon ta tri meseca. Redovno sam prijavljen u toj firmi i tece mi radni staz,ali nikad nisam dobio niti potpisao nikakav ugovor o radu,pa samim tim i ne znam koja su moja prava,pa vas molim da me malo uputute u tu problematiku.

    Hvala unapred i srdacan pozdrav,
    IN

  10. Pozdrav.Dobio sam odbijenicu od ambasade jer su mi falila neka dokumenta.Zanima me na koji nacin mogu naknadno da dostavim potrebnu dokumentaciju?Hvala.

  11. Vladimir, hteo bih postaviti pitanje,imam ugovor sa poslodavcem u Nemackoj i čekam na termin jos od Maja 2019. i sve sam spremio dokumenta samo Nostrifikaciju moram još da odradim inače srednja skola tehnicar masinske energetike IV stepen ,imam Nemacki A2 i sada razmišljam da krenem sa Nostrifikacijom ali mi je problem sto nemam radnog staza u navedenom zanimanju pa onda se bojim da mi neće biti Nostrifikovana diploma a poslodavac mi to ni ne zahteva dao mi je ugovor sa svim punim radnim vremenom i pravima i sada se bojim zbog Nostrifikacije da mi neće priznati diplomu jer nemam radno iskustvo u struci,molim vas savet šta da radim jer sam siguran da će me Ambasada odbiti ako nisam odradio Nostrifikaciju

  12. Pomenuli ste u tekstu “…Npr. ukoliko konkurišete u Australiji, dobićete termin…”

    Da li je to stvarno moguca opcija za “ubrzan” dolazak do termina? Npr ako sam drzavljanin Srbije i odem u Austriju ili Nemacku i tamo konkurisem.

  13. Zdravo,

    Interesuje me da li po novom zakonu moze nekako da se konkurise za nekvalifikovanog radnika ili je to prakticno ukinuta kategorija? Ja sam profesor po struci i dosta sve kosta, a i odlicno znanje jezika se trazi.Hvala.

  14. Pozdrav,

    Na pitanje da li je doslo do promene za stalnu boravisnu dozvolu, odgovor je:

    um einen Antrag für eine Niederlassungserlaubnis stellen zu können müssen in Ihrem Fall folgenden Voraussetzungen erfüllt sein:
    • seit 4 Jahren im Besitz einer Aufenthaltserlaubnis nach § 18 Abs. 4 Satz 1 AufenthG
    • 48 Monate Pflichtbeiträge in die gesetzliche Rentenversicherung (Nachweis der deutschen Rentenversicherung)
    • Nachweis über Sprachniveau B1 der deutschen Sprache
    • Lebensunterhalt gesichert
    • genügend Wohnraum zur Verfügung

    Sollten diese erfüllt sein, kann ein Termin zur Antragstellung vereinbart werden.

    Bei Rückfragen stehe ich Ihnen gerne zur Verfügung.

    Sachbearbeiter
    Standesamtsaufsicht,
    Ausländer- und Staatsangehörigkeitsrecht
    ———
    Za dobijanje dozvole trajnog boravka u Vašem slučaju moraju biti zadovoljeni sledeći uslovi:
    – da 4 godine posedujete boravišnu dozvolu prema članu 18, paragraf 4 stav 1 boravišnog zakona.
    – 48 meseci uplaćenih obaveznih doprinosa u obavezno penzijsko osiguranje (dokaz nemačkog penzionog fonda)
    – Dokaz o poznavanju nemačkog jezika na nivou B1
    – obezbeđena sredstva za troškove života
    – obezbeđen dovoljan stambeni prostor.

    ukoliko su ovi uslovi ispunjeni može se dogovoriti termin za podnošenje zahteva.

    Za sva pitanja Vam stojim na raspolaganju.

    1. sve je ovo laz!ja sam upravo u minhenu i radim evo 2 mjeseca.imam sve stan poslodavca ugovor cak i ispunjen njihov obrazac iz opstine,ID tax broj reg.u rathausu dobio bank.racun znaci sve na licu mjesta i 06.08 su me u Dahau odbili!kazu radite ilegalno morate napustiti zemlju i u maticnoj zemlji u ambasadi njemacke aplicirati za radnu vizu!ladno moze proci i godina do odgovora uz.ovo sadasnje sranje sa koronom

      1. Postovani,

        Ovim putem Vam se obracam sa upitom za koju vrstu vize podlijezem sa slijedecim uslovima, odnosno koje polje da odaberem prilikom zakazivanja termina:

        – Zavrsem Ekomoski fakultet, stepen Bakalaureat menadzmenta
        – 35 godina starosti
        – Ugovor od njemackog poslodavca ispod 55.000 eura bruto godisnjom platom

        Da li sa ugovorom ispod 55.000 eura bruto godisnjom platom, na pozicije ekonomskog posla racunovodja-kontrolor, mogu aplicirati na vizu slijedeceg opisa:

        Visokokvalifikovani kadar, Plava Karta EU, MINT kao i IT zanimanja bez visoke stručne spreme (uz prilaganje predsaglasnosti);

        Jos me zanima koliko odprilike traje proces odobrenja vize za visokoobrazovni kadar ukoliko plata nije za plave karte?

        S postovanjem,

        Haris

    2. Pozdrav Nikola
      Zamolio bih te da mi odgovoris ako si upucen. Hvala unapred
      Dobijam ugovor firme iz DE da radim kod njih kao vozac. Iz Srbije sam i onda ide viza koja je potrebna za pocetak svega.
      E sad, imao sam zabranu za sengen 3 god, zbog krivicnog dela u A gde sam odsluzio 18 meseci. Kazna je odsluzena do kraja 2016.,a zabrana za sengen istekla do kraja 2019.
      Pitanje je dal to moze da bude problem za dobijanje vize? Hvala jos jednom

      1. Zdravo Darko,

        nisam siguran kakva je tu politika Nemačke (nismo čuli za sličan slučaj), pogotovo što je sve to prošlo pre više od 3 godine. Svakako ćete morati uneti sve te informacije u formular za predavanje za vizu. Ide Vam sigurno na ruku to što već imate ugovor od DE firme.

        Kad imate termin? Bilo bi super ako biste mogli da podelite ovde Vaše iskustvo nakon termina, kako bi eventualno i to saznali.

        Držimo Vam palčeve da uspete!
        Veliki pozdrav
        Nikola

  15. Zdravo Filipe. Inerecuje me da li porodica (u Nemackoj) u kojoj radim po 3 meseca kao 24h negovateljica njihovoj majci, moze da me prijavi za legalan rad, za boravisnu i radnu dozvolu, (kao negovateljica ili pomoc u kuci posto nemam diplomu negovateljice), da bih ostala duze vremen kod njih…
    Hvala i srdacan pozdrav

    1. Zdravo Dragice,
      Vaš post je nešto stariji, ali možda će Vam odgovor biti od koristi.
      Prema odredbi §22 Nr. 9 BeschV, zaposleni u domaćinstvu, mogu da dobiju Aufenthaltstitel bez saglasnosti Agencije za zapošljavanje, ukoliko zadrže njihovo prebivalište u inostranstvu i za njihovog poslodavca (porodicu) rade do maksimalno 90 dana u periodu od 12 meseci u Nemačkoj.
      Državljani Srbije, Bosne, Severne Makedonije, Crne Gore …. od 2021. do2023. mogu da dobiju saglasnost (Zustimmung) za obavljanje bilo koje delatnosti. Podnosilac zahteva u poslednje dve godine od podnošenja zahteva ne bi smeo da prima pomoć prema zakonu Asylbewerberleistungsgesetz. Ali čak i tzv. Helfertätigkeiten takođe podrazumevaju kvalifikovane radnike (bez univerzitetske diplome).
      Što se tiče oblika zaposlenja za pomoć u kući i legalnog rada, nemačka domaćinstva mogu na primer direktno da zaposle građane iz EU, za koje važi tzv. sloboda kretanja ili osobe koje imaju dozvolu boravka sa kojom smeju da rade.
      Generalno, da bi zaposlenje bilo legalno, domaćinstvo treba da plati barem najnižu satnicu, kao i da uplaćuje zdravstveno, penzijsko, osiguranje u slučaju nezaposlenosti, kao i iznos za osiguranje u slučaju nesreće. Važno je za sve zaposlene da 24-časovna nega od strane samo jedne osobe nije legalna. Jer pomoćnica u kući može da radi dnevno u proseku 8, a nedeljno maksimalno 48 sati. Takođe kod punog radnog vremena, osoba ima pravo na 24 dana odmora godišnje, i barem jedan dan slobodan nedeljno.
      Za negovatelje iz Srbije koji u Nemačkoj žele da rade legalno postoje dve mogućnsoti: tzv. Entsendemodell i preduzetništvo:
      Domaćinstvo putem nemačke posredničke agencije može da potraži radnika preko inostranog preduzeća, u kome je negovateljica već zaposlena (Entsendemodell). Tada domaćinstvo potpisuje dva ugovora, sa inostranim preduzećem koji šalje pomoćnicu, i sa posrednikom, koji preuzima komunikaciju i organizaciju. Tu je bitno da zaposlena osoba ima potvrdu A1, koja dokazuje da je u svojoj domovimi socijalno osigurana. Takođe legalno zaposlena osoba mora da ima i evropsko zdravstveno osiguranje (EHIC). Ta kartica obuhvata zemlje EU, ali i Crnu Goru, Srbiju, Makedoniju, Island, Švajcarsku, Norvešku i Lihtenštajn. Ukoliko se zaposleni razboli, ima pristup zdravstvenoj nezi u Nemačkoj.
      Još jedna mogućnost je da domaćinstvo zaposli radnicu na samostalnoj osnovi. To znači da je negovateljica u Nemačkoj ili u Srbiji prijavila samostalnu delatnost, tj. preduzeće (Gewerbe). Tada se ne potpisuje ugovor o radu, već tzv. Dienstleistungsvertrag. Negovateljica za svoj rad izdaje račun poslodavcu.
      Sve najbolje!

  16. postvani, zanima me da li uz dobar ugovor/visoku bruto platu moze se dobiti plava karta? suprug je strukovni građevinski inžinjer, na anabin sajtu je h-.
    sta mozemo ocekivati?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Slični tekstovi

📬 Prijavite se za besplatni newsletter

Novi tekstovi. Nova druženja i okupljanja. Nove zajednice. Na newsletter-u Nemačkog kutka.

Pronađite naše restorane, lekare, trgovine, automehaničare, prevodioce, advokate i poreske savetnike, sportske klubove i kulturna udruženja u Vašem mestu.